Ne vjeruj na prvu (alati za provjeru informacija)

Nikad se nisam pitala koliko je neka vijest istinita. Ono što čujem ili pročitam na internetu prihvatim kao istinu ili ne!. Zavisno od iznesenih činjenica. Nikada nisam pomislila da bih ja to trebala ili mogla na neki način to provjeriti.

Možda ovaj tekst nikada ne bi ni bio napisan da Brankica jednom prilikom nije napisala

“Kad odem na konferenciju, događaj, putovanje vezano za struku ili nešto slično. Uvijek volim da kažem svoje utiske. U zadnje vrijeme ih i zapisujem. Možda zato dosta čitam druge kad pišu svoje utiske.

Bude mi nekako žao kad pročitam “bilo mi je super”, “oduševljena sam” i tako dalje.

GIVE US THE TEA.

Dajte nam pikanterije. Šta se desilo, šta su rekli predavači. Da li ste nešto naučili, ako jeste šta. Dajte i nama da naučimo.

Čini mi se da toga najmanje ima u tekstovima. Šteta!“

Tema radionice bila je „Digitalni alati za kredibilno izvještavanje i provjeru činjenica“ zanimljiva i društveno korisna. Možda bi pojedini paneli trebali da se uvrsti kao lekcije u udžbenike. Evidentno je koliko padamo pod uticaj senzacionalizma, a da pri tom nemamo pojma koliko tu uopšte ima istine.

Odavno je već svima jasno da ( ne samo kod nas ) postoji “dezinformacijski poremećaj”. Internet je jedan potpuno paralelan svijet u kom se nalaze milioni malih i velikih medija kako anonimnih tako i zvaničnih.  Oni su podijeljeni u grupe koje međusobno uzajamno funkcionišu, tj, prenose iste vijesti bez ikakve provjere. BiH trenutno živi u internet anarhiji. U zakonu BiH nema interneta, zaštite autorskih prava ili zaštite od klevete.

Najteži oblik informacijskog poremećaja je lažna vijest. Onaj najblaži oblik je takozvani „klikbejt“. Tu spadaju sve one vijesti čiji naslov nema mnogo  veze sa sadržajem, ali vas svojom senzacionalnošću ponuka da kliknete na link. Ove priče su nastale samo da vas natjeraju da kliknete na link. Svakim klikom vlasnik portala ostvaruje određenu dobit.

Sve priče imaju istu težinu i izgled. Izvor odakle je priča potekla, i njena istinitost je u drugom planu!!!

Verifikacija je proces utvrđivanja istinitosti i tačnosti nezvaničnih, objavljenih informacija, poput izjava političara ili obavještenja za javnost.

 Fact checking je proces utvrđivanja istinitosti i tačnosti zvaničnih, objavljenih informacija, poput izjava političara ili obavještenja za javnost.

Na ovim prostorima fejsbuk je taj koji kanališe najveći broj objava kako lažnih tako i onih istinitih. Primijetili smo svi one objave na društvenim mrežama tipa: označi s kim bi da popiješ kavu, ko ti mora napraviti palačinke, zar ne zaslužujem 1000 lajkova,  ona je invalid a niko joj nije čestitao rođendan, podijeli fotografiju i stići će ti blagoslov…..

Ove objave ciljaju na emocije publike. U njima se skoro svi pronalaze i reaguju lajkajući dijeleći fotografiju i komentarišući. Administrator stranice tako skuplja pratioce da bi je poslije prodao.

Prije dijeljenja ili donošenja konačnog suda o nekoj vijesti treba je provjeriti, ili identifikovati njen izvor. Bitno je da sadržaj teksta odgovara na pitanja:

Izvor: Ko je postavio sadržaj?

Datum: Kada je sadržaj kreiran? Kada je objavljen?

Lokacija: Gdje je sadržaj kreiran?

Neki od alata za ovu provjeru su:

Who.is

Domain big data

WayBack Machine

Pipl.com

Spokeo

Nekoliko savjeta za pretraživanje

-Pretraga unutaj web sajta: search site:website.com

-Sve osim web sajta: search -website.com

-Pretraga cijelog naslova: allintitle: title

-URL pretraga inurl:”looking.for.this”

-Pretraga dokumenata: search filetype:pdf

-Pretraga određenog izvora: source: npr. MediaCentar kopiramo domenu i pretraži.

Pomoću ovog alata možemo otkriti gdje je domen registrovan, ime i prezime osobe, broj telefona, e-mail, državu u kojoj je registrovan, istoriju registracije osobe, i je li registrovala više sličnih sajtova.

Dok smo vježbajući provjeravali pojedine portale sa klikbejt sadržajem shvatili smo da je dobar dio njih registrovan u okolini Tuzle. Sadržaj koji se dijeli bez provjere je podijeljen na politički, senzacionalistički i reklamni. Izgleda da se narod sa ovih prostora dobro snalazi u pokušajima da zaradi sredstva za život.

Vrlo često je tekst tj. informacija potpuno ista. Dijeli se copy-paste metodom. Dešava se i da informacija prolazi kroz faze jer trpi promjene od kreiranja, dijeljenja na društvenim mrežama do tumačenja čitalaca.

Video zapise je također moguće lažirati. Dipfejks je naziv za simulirani video. Primjere ove simulacije možete pronaći na linku ispod

 

Provjera vjerodostojnosti fotografija je moguća pomoću alata

tineye

Yandex

Jeffrey's Image Metadata Viewer

Google Reverse Image

Kod provjere fotografija postoje male začkoljice. Naravno ako je fotografija poslana putem maila i nije fotografisana mobilnim telefonom moguće je utvrditi njene karakteristike i da li se pojavljivala još negdje na internetu. Inače ništa od provjere. Slanje fotografija putem fejsbuka i drugih društvenih mreža utiče na njen kvalitet, a samim tim i na mogućnost provjere.

Na portalu Raskrinkavanje možete pronaći analize različitih vijesti, spisak medija koji najčešće objavljuju i prenose lažne vijesti. Možete prijaviti članak kako bi provjerili njegovu vjerodostojnost. U sekciji razabiranje predstavljeno je kako mediji prate predizborne kampanje. Koji portali su stranački opredijeljeni. Kako političari koriste društvene mreže.

Radionica je zaista bila korisna, ako ništa drugo naučila sam da sumnjam,,, i kako da bar probam provjeriti informacije kojim me svakodnevno bombarduju. Srela sam neke drage osobe, i upoznala nove.  Nadam se da će ove informacije nekome zaista biti korisne.

Fotografije sa radionice dostupne na fb stranici

 


10 thoughts on “Ne vjeruj na prvu (alati za provjeru informacija)

  1. Odusevljena sam tekstom, nisam znala za neke od sajtova sto si napisala. Moracu uhvatiti dan da probam ovo i da provjerim kako ide u praksi. Bas mi je drago sto sam te inspirisala. Ovaj tekst ima posebnu tezinu. Svi smo naucili nesto novo. Hvala ti ❤

    Liked by 1 osoba

  2. …ja sam se zakontrirao s jedan dnevni list i ovaj Tvoj blog mi leze na dusu, …sad mi malo lakse…radi se o trac rubrici o jednom nasem pevacu…i naslov Sta ce reci Njegova zena kad vidi ovu fotografiju…i na fotografiju dve persone kako stoje…i sta je sad tu bombasticno, sto se Taj i Taj slikao sa Tu i Tu…koliko me nerviraju ti paparaci ajoooj , nastrve se na slavne licnosti i kopaju po njihovim zivotima, …grozno…ostavio sam i komentar da su tracaruse i nisu komentar objavili…pa sam im pisao mail zasto nisu objavili komentar i naravno nema komunikacije samnom nikakve.

    Liked by 1 osoba

  3. Ja danas nista ne verujem, za sve informacije sam skepticna postala, internet vesti su najgore, niko nista ne proverava prenose neproverene informacije od non name izvora, vise puta mi se desilo da smo isti dogadjaj procitali a da su cinjenice izmisljene. Tipa pre neki dan, u saobracajnoj nesereci brat i sestra, ja sam procitala da je sestra u bolnici, brat koji je vozio motor poginuo, sestra ima dvadeset sest, brat imao dvadeset cetiri, moja majka je isti taj dogadjaj na drugom sajtu procitala ovako: brat i sestra, koja ima sesnaest na motoru doziveli nesrecu, ona poginula ostavila za sobom bebu, on povredjen. Jasno je da je ista prica ali cinjenice su izmesane, novinarsto je cini mi se najugrozenija profesila postalo.

    Liked by 1 osoba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s